
Novo istraživanje na preko 10 000 studenata pokazuje da je učestalost tjelesne aktivnosti važan čimbenik u predviđanju mentalnog zdravlja mladih odraslih osoba. Autori studije zaključuju da je redovito vježbanje — čak i više nego jačina ili duljina treninga — povezano s manjim izgledima za razvoj depresije i anksioznih poremećaja tijekom sljedeće godine.
Što su znanstvenici istraživali
Norveški istraživači, predvođeni Michaelom Grasdalsmoenom sa Western Norway University of Applied Sciences, pratili su 10 460 potpuno studirajućih osoba u dobi od 18 do 35 godina. Sudionici su na početku ispunili upitnike o svojim navikama vježbanja: koliko često vježbaju, koliko intenzivno, koliko dugo i koliko sati tjedno provode u tjelesnoj aktivnosti. Nakon godinu dana ponovno su ispunili samoadministrirani dijagnostički upitnik za uočavanje uobičajenih mentalnih poremećaja.
Glavni nalazi
Rezultati su pokazali da su studenti koji su vježbali rjeđe imali veću vjerojatnost da zadovolje dijagnostičke kriterije za depresiju ili anksioznost godinu dana poslije. Među mjerenim komponentama tjelesne aktivnosti učestalost vježbanja bila je najdosljednije povezana s boljim ishodima. Intenzitet i trajanje vježbanja nisu jednako snažno predviđali pojavu mentalnih poteškoća kao učestalost.
Istraživači su uočili i spolne razlike: kod žena je niži intenzitet vježbanja bio povezan s većim rizikom od anksioznosti i depresije, dok je kod muškaraca jače povezan dokaz bio manji ukupan broj sati aktivnosti tjedno. Općenito, rizik je opadao kako je broj sati vježbanja tjedno rastao, sve do otprilike 10 sati tjedno. Autori ističu i potporu preporukama Svjetske zdravstvene organizacije o najmanje 150 minuta umjereno do intenzivno zahtjevne tjelesne aktivnosti tjedno.
Što to znači za roditelje i učitelje
Za roditelje i školu ovo istraživanje naglašava vrijednost redovitih navika s tjelesnom aktivnošću među mladima. Dosljednost u kretanju — kratke, česte aktivnosti kroz tjedan — može biti korisnija za mentalno zdravlje od povremenih intenzivnih treninga. To je važno jer je studentima često teško uskladiti obaveze, pa planiranje kraćih, ponavljanih aktivnosti može biti realnije i učinkovitije.
- Potičite rutinu: kraće vježbe 3–5 puta tjedno bolje su nego sporadično naporni treninzi.
- Uključite različite oblike aktivnosti: šetnja, biciklizam, ples ili timski sportovi olakšavaju dosljednost.
- Vodite računa o dostupnosti: omogućavanje pristupa prilikama za rekreaciju na kampusu i u zajednici može pomoći studentima da redovito vježbaju.
Ograničenja i što to ne dokazuje
Važno je napomenuti da je riječ o opservacijskoj (promatračkoj) studiji pa se iz nje ne može izvesti čvrst uzročni zaključak. Iako su redovita aktivnost i bolje mentalno zdravlje povezani, podaci ne dokazuju da vježbanje izravno sprječava depresiju ili anksioznost. Jedno istraživanje nije konačan dokaz.
Praktične preporuke i kada potražiti stručnu pomoć
Promicanje redovite fizičke aktivnosti može biti dio šire strategije podrške studentima, ali nije zamjena za stručnu psihološku ili medicinsku skrb. Ako vi ili vaše dijete primijetite simptome koji upućuju na depresiju ili anksioznost, obratite se pedijatru, liječniku obiteljske medicine ili mentalnom zdravstvenom stručnjaku za procjenu i savjet. Ne dajemo medicinske savjete; za zdravstvena pitanja savjetujte se sa stručnjakom.
Studija je objavljena u časopisu PLOS One i dio je većeg SHoT projekta koji je financijski podržan od strane norveškog Ministarstva obrazovanja i znanosti te Ministarstva zdravlja i socijalnih usluga. Iako rezultati upućuju na to da je učestalost vježbanja važna, daljnja istraživanja, uključujući eksperimentalne i intervencijske studije, trebaju razjasniti mehanizme i najbolji način uvođenja trajnih navika kretanja u studentski život.
Vaš Kiduko, tim za male (i velike) mislioce.
Izvor: ScienceDaily



